Ovisnica sam
Počelo je bezazleno, Prva salveta, kist, dašćica, lak. A onda odjednom: stolice, okviri, dovratnici, vrata, prozori, tanjuri, kutijice, ormarići, police, stolovi, namještaj svih oblika, čak imam želja decoupageom urediti i automobile i autobuse, bili bi ljepši. Pa i parket na podu je u opasnosti, ipak je to prejednolika monotona površina...
No još uvijek se relativno dobro kontroliram. Pa okolina ne primjećuje koliko sam time opsjednuta. Možda i stoga jer me okružuju drugi ljudi koji su zaraženi istim virusom novog stvaranja iz starih dosadnih bezličnih i zapostavljenih predmeta.
Uglavnom, ta moja "ovisnost" zapravo i LIJEČI. Liječi od depresije, smanjuje osjećaj otuđenosti, pretvara Vas ponovno u maleno nevino radosno dijete te čini Vas i sve oko Vas radosnijima i mlađima. I ujedno Vam povećava osjećaj vlastite snage, individualne sposobnosti i kreativnosti. Počinjete se cijeniti sve više i više.
Uglavnom, jedini oblik ovisnosti koji ne čini štetu, ne pogoršava zdravlje i nipošto ne šteti već koristi Vašoj neposrednoj okolini.
Decupage - što je to zapravo???
MALO POVIJESTI
Predmeti ukrašeni decoupage tehnikom
nađeni u Kini potječu još iz 12. stoljeća, ali je sama tehnika dobila na
popularnosti tek u 17. i 18. stoljeću u Francuskoj gdje je i dobila ime
decoupage. Sam naziv decoupage dolazi od francuske riječi decouper što
znači izrezivati. Riječ je zapravo o izrezivanju motiva, sličica i
njihovom lijepljenju na različite predmete te njihovom kasnijem
premazivanju s nekoliko slojeva laka ili decoupage ljepila kako bi te
motive zaštitili.
U Francuskoj nalazimo prve primjerke
decoupage na dvoru kralja Luja XV gdje su žene umjetnice crtale, rezale
taj nacrtani decoupage papir na komadiće i lijepile ga i lakirale na
komade namještaja , stalke za perike, četke za kosu.. Komadi crtanog
papira za decoupage bili su skupi i ljudi koji su to radili decoupage
pripadali su bogatoj eliti. Ali kako crteži nisu slikani na površini,
slikarskom platnu ili sl. , već su za oslikavanje decoupageom korišteni
rezani komadići oslikanog papira , decoupage tehnika se ironično nazvala
arte povero ili umjetnost siromašnih.
U 17. stoljeću ta je
tehnika bila vrlo popularna i u Veneciji gdje su ju tamošnji obrtnici i
umjetnici koristili kao jeftiniju alternativu lakiranom namještaju te su
ju nazivali “lacca contrafatta” ili “krivotvoreno lakiranje” te je
stoga bila popularna i pod nazivom “umjetnost siromašnih”
U 18. se stoljeću decoupage proširio i
među europskim plemstvom, te su se njime počele baviti i dvorske dame
koje su tako uređivale svoj namještaj i sitne predmete.
U 19. stoljeću decoupage je postao
popularan i u Engleskoj među srednjom i višom klasom gdje su se
uređivali razni ukrasni predmeti, sitni pokloni i slično.
U 20. su se stoljeću decoupageom između ostalih bavili i Pablo Picasso i Henri Matisse.
NA ČEMU I SA ČIME?
Mogućnosti su bezbrojne. Najčešće se
koriste motivi sa salveta ili posebnih papira namijenjenih za decoupage
koje možete kupiti u specijaliziranim hobby dućanima ili na internetu.
Naravno motive možete i printati (npr. na rižin papir), ali pazite da
tako isprintani motiv prvo “fiksirate” prije nego što ga koristite kako
vam se boja ne bi razlila. Možete kupiti fiksator u spreju ili motiv
premazati u nekoliko slojeva bijelim pva ljepilom-koje postane prozirno
nakon što se posuši…
Te motive možete lijepiti na praktički
bilo što. Najčešće je to namještaj (npr. možete urediti namještaj u
dječjoj sobi motivima iz crtića ili pak kakav stari ormar kojeg ste
prethodno pobrusili i obojili…) ili sitni drveni predmeti kao što su
tanjurići ili zdjele, okviri za slike ili ogledala.
Podloga ne mora biti
isključivo drvena- možete koristiti i kartonske kutije/kutijice,
staklene ili porculanske zdjele, tanjure, vaze ili pak plastiku (npr.
plastičnu kantu za smeće, kutijice za olovke…), metalne predmete,
svijeće; zapravo bilo što vam dođe pod ruku glavno dok je čisto
(obrišite prašinu i masnoću).
toliko o tome
Ja mogu po dogovoru napraviti radionice i naučiti ljude kji imaju inrteres za to
Informacije i predbilježbe Valentina Štefanić 098 19 24 294 ili 091 91 46 575
e.mail: valentina.stefanic@gmail.com
